Okrugli stol
Značenje enciklike
»Vjera i razum« za odnos religije, filozofije i znanosti
Studijska
grupa Znanost i duhovnost
Zagreb, 14. ožujka 2007.
Na ovome okruglome stolu Studijska grupa Znanost i duhovnost okupila
je intelektualace različitih struka kojima je cilj uspostaviti dijalog preko granica
znanosti, pa i između samih znanstvenih disciplina, te filozofije i religije. Temelj tog
dijaloga mora biti međusobno bolje poznavanje i tolerantna argumentirana diskusija kako
bi se prebrodila današnja pretjerana fragmentacija ukupne duhovnosti.
Enciklika pape Ivana Pavla II. »Vjera i razum« jedan je od temeljnih
dokumenata koji određuje ne samo stajalište autora prema odnosu vjere i razuma, a
posebno teologije i filozofije, nego pojašnjava i službeno stajalište Katoličke crkve
prema tom važnom problemu, te je u svijetu izazvala veliku pažnju.
Kod nas se pročavanje te enciklike uglavnom svodilo na
iscrpnu analizu odnosa teologije i filozofije. Smatramo, međutim, da enciklika
zavrjeđuje trajniju i svestraniju raspravu različitih aspekata u kojima djeluju vjera i
razum. To se naročito odnosi na modernu znanost, posebno prirodne (ili »egzaktne«)
znanosti, koje – izravno ili kroz razvoj suvremenih tehnologija – snažno djeluju na
čovjekov duhovni i materijalni položaj.
O složenom pitanju naravi i uloge prirodnih znanosti i
njihova odnosa prema religiji vladaju brojne zablude i predrasude. Cilj ovog Okruglog
stola bio je pojasniti neka od tih pitanja, te pokazati kako i na koji način temeljne
poruke enciklike »Vjera i razum« govore o tom
odnosu.
Okrugli stol započeo je s dva uvodna izlaganja:
i kraćim priopćenjima (Krešimir Cerovac, Ivan Kordić,
Petar Kraljević, Stipe Kutleša i Nikola Stanković, nakon čega predviđamo vrijeme za
raspravu.
|
